„Atlas je nastao iz potrebe da se odupremo mitovima bez ideoloških natruha, da se ne pretjeruje u statistikama, da se posvetimo žrtvama i pošaljemo antiratnu poruku“, objasnio je okupljenoj publici autor Atlasa Mirsad Tokača, direktor Istraživačko dokumentacionog centra (IDC) iz Sarajeva.
''Da bi se to postoglo, rat i stradanja treba razumjeti. Brojevi na znače ništa, ali identitet žrtve znači puno. Treba popisati imena da se vidi tko su ubijeni i poginuli“, dodao je Tokača, koji je nakon što je načinio i objavio ''Bosansku knjigu mrtvih“ odlučio da njen sadržaj, zajedno s kasnije prikupljenim podacima, pretoči u digitalni format i time učini dostupnima širokoj publici. Dokumentirani materijal s vremenom postaje referenca na koju se javnost može osloniti, objasnio je on.
Upravo u tome se njegov rad poklapa s nastojanjima SENSE Centra za tranizicijsku pravdu, koji svojim aktivnostima, interaktivnim narativima, izložbama i obimnom bazom podataka o radu Haškog tribunala, dokumentira i čini široko i trajno dostupnima činjenice utvrđene na suđenjima pred Tribunalom.
Atlas ratnih zločina, koji koristi Google Earth tehnologiju, može se pretraživati po raznim kriterijima, na primjer, po imenima žrtava, mjestima, vrsti događaja, a građani mogu surađivati s autorima i dostaviti nove podatke o nestalima ili poginulima, koji sada nedostaju. Atlas je dostupan i na portalu www.mnemos.ba
''Mi ovo nismo radili zato da plačemo nad svojom sudbinom, nego da pokažemo da imamo svijest o sebi“, rekao je Tokača koji je Atlas dan prije Pule predstavio u Zagrebu, a potom u Osijeku. Ranije ga je predstavio u više gradova u Srbiji.
Prezentaciju u Puli otvorili su predsjednik Gradskog vijeća Tiziano Sošić i županijski pročelnik za kulturu Vladimir Torbica, ističući vrijednost ovakvih inicijativa u naporima da se spriječi zaborav i štite ljudska prava.
Mediji:
